Facebookpinterestinstagram

Praznik Allhallowtide ili Svi sveti u zapadnom hrišćanstvu posvećen je sećanju na mrtve, uključujući svece, mučenike i sve vernike. On traje tri dana a počinje veče uoči, na All Hallow’s Eve, odnosno čuveni Halloween ili Noć veštica kako ga mi zovemo.

Dubljenje bundeve, paljenje sveća u njoj, kostimi strašnih bića, gledanje horor filmova, čitanje strašnih priča deo je atmosfere koja prati ovaj praznik. Njemu se najviše raduju deca koja idu od vrata do vrata tražeći slatkiše. Uz to uzvikuju „trick or treat“, odnosno „smicalica ili poslastica“ što bi značilo „ako nam ne budete dali slatkiše, moraćemo da budemo nevaljali“. Ali, hajde da vidimo

šta je, u stvari, Halloween i odakle potiče?

Oduvek opčinjeni svojim smrtnošću, ljudi su se pitali da li duša nastavlja da živi i posle smrti, da li postoje raj i pakao ili neki drugi posmrtni svet ili se duša prosto vraća u telu neke biljke, životinje, drugog čoveka? To su pitanja koja su interesovala sve narode ovoga sveta, a naročito su se nametala u zimsko doba. Jer zima, surova, hladna, neplodna sama po sebi je asocijacija na smrt.

Tako su razmišljali i stari Kelti koji su nekada živeli na prostorima Irske. Kelti su početak nove godine obeležavali 1. novembra i taj događaj su posvećivali bogu Samhainu. Verovali su da noć uoči Nove godine, tj. 31. oktobra, mrtvi izlaze iz svojih grobova, da se vraćaju na zemlju da uzrokuju probleme i da unište useve. Da bi ih oterali, ljudi su pravili buku, maskirali se, a sveštenici su palili velike vatre na kojima su bogovima prinosili žrtve.

Dubljenje repe ili bundeve

Od Kelta su ovaj običaj dalje nasledili stari Rimljani i prilagodili ga svojim običajima. Budući da je zima mračni period godine, oni su na svom kućnom pragu ostavljali izdubljene repe u koje su stavljali sveće. Svetlost sveće plaši mrtve i sprečava ih da se približe kućama, verovali su oni.

Vezu izdubljene repe ili bundeve i prokletih duša lepo prikazuje legenda o lukavom kovaču Džeku O’Laternu (Džek Fenjer). Više puta Džek je sklapao dogovor sa Đavolom i obećavao mu svoju dušu pa bi ga svaki put nasamario. Kada je Džek konačno umro, zbog grešnog života nisu ga primili u Raj. Međutim, ni Đavo više nije hteo više da ima posla sa njim već ga je poslao da luta po mraku a put kući nikada neće naći zato što u svojoj repi umesto sveće nosi ugalj.

Halloween kod nas

U našim krajevima Halloween se poredi sa pokladama i poslednjom nedeljom pred veliki uskršnji post – „belom nedeljom“. Poklade su dani praštanja, veselja i novih početaka. U nekim mestima na taj dan se pale velike vatre, koje se preskaču i tako se tera zlo iz ljudi. Maskirane povorke prolaze selima a seljani ih daruju mesom, slaninom, kolačima, jajima.

U Brazilu, Francuskoj, Italiji, Istri, proslava pod maskama prerasla je u mašakre ili karneval. Karnevali se održavaju neposredno pred post i označavaju njegov početak. U danima karnevala, jer po latinskom carne vale znači „zbogom meso“, ljudi se obilato goste uz piće i mrsnu hranu.

Kod nas učesnici povorke predstavljaju svatove pa se šale, vesele, pevaju i igraju ispred kuća pored kojih prolaze. Oni često nose metle kojima simbolično metu zlo iz kuće. Isti plemenit zadatak, i pored svih bajki u kojima se javljaju kao prastara, nosata, bradavičasta i zla stvorenja, imaju i veštice. Jašući na svojim metlama one teraju zlo od nas i staraju se da nam život bude lep i dobar.

Zato, veštičije šešire na glave, metle u ruke, bombone u džakove i podelite radost onima koje volite.

Srećan vam Halloween!